Endodontsko liječenje korijena zuba

Liječenje zubnog korijena postupak je kojim nastojimo izbjeći vađenje zuba i tako ga spasiti. Riječ je o endodonciji ili endodontskoj terapiji, kojom liječimo unutrašnjost zuba, zubnu pulpu. Uspješno liječen i pravilno zaštićen zub može služiti desetljećima.Liječeni zub je krhkiji od zdravog i o tome ovisi kako ćemo ga nakon liječenja obnoviti.

Upala zuba

Unutar korijena zuba postoji pulpa koja se sastoji od krvnih žila, vezivnih i živčanih vlakana koji zub hrane i putem kojih se prenosi osjet boli. Najčešći uzrok upale pulpe je karijes. Neliječeni karijes iz cakline prodire u dubinu i zahvaća pulpu zuba.

To dovodi do odumiranja pulpnog tkiva. Tada je endodontskim zahvatom potrebno odstraniti zubnu pulpu i njezin prostor očistiti i napuniti adekvatnim biomaterijalom.

Širenje upale zuba

Upala se može proširiti i na okolno koštano tkivo pri čemu se razvija apsces ili granulom. Granulom je kronično upaljeno tkivo pri vrhu zubnog korijena.

Najčešći simptomi upale zuba su:

• Osjetljivost zuba na toplo i hladno.
• Bol zuba, posebice pulsirajuća.
• Osjetljivost ili bol pri zagrizu.
• Oticanje mjesta oko zuba i lica.

Upala pulpe može biti i posljedica traume i oštećenja zuba kojih nismo svjesni, recimo, nastalih u djetinjstvu. U tom slučaju upala će se razvijati polako, čak i bezbolno. Međutim, i dalje se događa patološki proces koji moramo riješiti te zub osigurati od propadanja.

Ako dođe do ovih stanja potrebno je provesti endodontsku terapiju, ili liječenje zuba i zubnih korijena. Liječenjem zuba sprječavamo širenje infekcije te spašavamo zub od vađenja.

Liječenje zubnog korijena

Liječenje zubnog korijena ili endodontska terapija sastoji se od:

• mehaničkog i kemijskog čišćenja zuba od bakterija i raspadnute pulpe,
• dezinfekcije unutrašnjosti zuba,
• ispunjavanja prazne unutrašnjosti bioinertnim materijalom,
• rekonstrukcije krune zuba.

Budući da se na ovaj način uklanjaju tkiva koja su zub održavala živim i hranila ga, zub je devitaliziran. To znači da se liječeni zub prestaje opskrbljivati hranjivim tvarima, obnavljati se te gubi senzibilitet.

Premda devitalizirani zub zbog svega navedenog postaje krhak i može s vremenom puknuti on i dalje može sačuvati djelomičnu funkciju. U pravilu, endodontski liječeni zub treba zaštiti zubnom krunicom.

Zašto liječeni zub treba zaštititi

Endodontski liječen zub nije oslabljen zato što je „mrtav”, nego zato što je izgubio dio svoje strukture: karijes, prethodni ispuni i sam pristup kanalima uklanjaju tvrdo tkivo koje zub drži na okupu. Što je manje zdravog zuba ostalo, to je veći rizik od pucanja.

Istraživanja koja prate zašto se liječeni zubi vade pokazuju da su uzdužne frakture korijena jedan od vodećih razloga, uz ponovnu infekciju i karijes. U japanskom istraživanju provedenom u 24 ordinacije uzdužna fraktura bila je razlog gotovo trećine svih vađenja, a među tim zubima gotovo svi su bili endodontski liječeni i velika većina imala je ugrađen kolčić.

Zato u Apoloniji na endodonciju gledamo kao na postupak koji nije završen punjenjem kanala. Način na koji se zub nakon toga obnavlja jednako je važan kao i samo liječenje:

• Zub s očuvanim stijenkama često je moguće obnoviti kvalitetnim kompozitnim ispunom.
• Zub s izgubljenim kvržicama i stijenkama, osobito kutnjak ili pretkutnjak, štitimo nadomjestkom koji pokriva kvržice — keramičkim overlayem ili krunicom.
• Zub gradimo iznutra, a ne kroz korijen. Umjesto klasičnog kolčića u većini slučajeva koristimo materijal ojačan staklenim vlaknima (vidi odjeljak niže).

Dugoročna istraživanja pokazuju da razlika između obnove ispunom i obnove krunicom raste s vremenom i to upravo kod zuba kojima je ostalo manje zdravog tkiva.

Kako gradimo zub iznutra

Kad je zub izgubio velik dio krune, tradicionalno se rješenje zove kolčić: metalni ili stakleni klin koji se cementira u korijenski kanal i na koji se onda gradi nadogradnja. Problem je što se za kolčić kanal mora dodatno proširiti, dakle uklanja se još zdravog tkiva, a žvačne sile se s krune prenose duboko u korijen, na mjesto na kojem zub najteže podnosi opterećenje.

Zato u Apoloniji zub u pravilu gradimo drugačije. Kao zamjenu za dentin koristimo kompozit ojačan kratkim staklenim vlaknima. Vlakna su nasumično raspoređena kroz cijeli sloj i djeluju kao unutarnja armature. Sila se raspoređuje kroz zub umjesto da se koncentrira na jednom mjestu, a pukotina koja krene naiđe na vlakno i zaustavi se. Po ponašanju pod opterećenjem taj je materijal bliži prirodnom dentinu nego klasični kompozit.

Za pacijenta to znači tri stvari:

• Ne dira se korijen. Nema proširivanja kanala radi kolčića, pa ostaje više vlastitog zuba.
• Povoljniji ishod ako ipak dođe do loma. U laboratorijskim ispitivanjima zubi građeni vlaknima češće pucaju tako da se zub može popraviti, umjesto da lom ide duboko uz korijen i završi vađenjem.
• Kod dijela zuba nije potrebna krunica. Ojačana nadogradnja u kombinaciji s keramičkim overlayem često daje otpornost usporedivu s klasičnim rješenjima, uz znatno manje brušenja.

Kolčić time nije nestao iz naše prakse, ali je postao rješenje za točno određenu situaciju: kad je krune ostalo premalo da bi nadogradnja imala za što učvrstiti.

Zašto liječenje ne traje mjesecima

Mnogi pacijenti dolaze k nama s iskustvom da se zub „liječi” mjesecima: kanal se otvori, stavi se lijek, pacijent se naruči za nekoliko tjedana, pa opet, i tako iz termina u termin. Takav pristup danas nema uporište u dokazima.

Sustavni pregledi koji uspoređuju liječenje u jednom posjetu s liječenjem u više posjeta ne nalaze razliku u ishodu. Zub liječen odjednom cijeli jednako dobro kao i zub liječen u nekoliko navrata. Ni lijek koji se ostavlja u kanalu između posjeta ne rješava ono što se od njega očekuje: sistematski pregled kliničkih istraživanja pokazao je da privremeni uložak kalcijev hidroksid (tzv. lijek u zubu) samo ograničeno smanjuje broj kanala u kojima se bakterije još mogu uzgojiti. Pojedine bakterije, prije svih Enterococcus faecalis, preživljavaju u tako alkalnom okruženju i upravo se one najčešće nalaze u zubima koji se moraju ponovno liječiti.

Uz to, svaki dodatni tjedan između posjeta nosi svoj rizik. Privremeni ispun nije trajna brtva; propušta, puca i ispada, a kroz njega se u očišćen kanal vraćaju bakterije iz sline. Time se poništava ono što je na prethodnom posjetu postignuto, pa se s liječenjem počinje iznova. Istraživanja koja uspoređuju važnost kvalitete punjenja kanala i kvalitete nadomjestka nad njim dosljedno pokazuju da propusna kruna ili ispun mogu upropastiti i besprijekorno odrađenu endodonciju.

Zato u Apoloniji radimo drugačije:

• Zub liječimo u jednom posjetu kad god je to moguće, uz dovoljno vremena, izolaciju koferdamom i temeljitu kemijsku dezinfekciju.
• Ne ostavljamo zub otvoren. Kanal se puni i zub brtvi u istom terminu, a ako je iz kliničkih razloga ipak potreban drugi posjet, on slijedi u danima, ne u tjednima.
• Trajni nadomjestak planiramo odmah, jer je nepropusna brtva iznad kanala dio uspjeha, a ne naknadna briga.

Kraće liječenje ovdje nije stvar brzine nego kontrole nad infekcijom.

Česta pitanja

Boli li endodontsko liječenje? Zahvat se provodi u lokalnoj anesteziji i u pravilu je bezbolan. Nelagoda pri zagrizu nekoliko dana nakon zahvata je uobičajena i prolazna.

Koliko posjeta je potrebno? U pravilu zub liječimo u jednom posjetu tj. čišćenje, dezinfekcija i punjenje kanala odrađuju se u istom terminu. U manjem broju slučajeva potrebna su dva, iznimno tri posjeta: kod jakog akutnog oticanja, kod zuba koji se ponovno liječi ili kod složene anatomije kanala. Ono što kod nas nećete doživjeti jest mjesecima otvoren zub i „liječenje” koje traje pola godine.

Hoće li zub potamniti? Kod prednjih zuba moguća je promjena boje. Rješava se unutarnjim izbjeljivanjem ili ljuskicom, ovisno o stanju zuba.

Moram li nakon liječenja obavezno dobiti krunicu? Ne uvijek. Ovisi o tome koliko je zdravog zuba ostalo. Kod zuba s očuvanim stijenkama dovoljan je ispun; kod jače oštećenih zuba, osobito bočnih, preporučujemo nadomjestak koji pokriva kvržice.

Može li se liječeni zub ponovno upaliti? Može, i tada je često moguće ponovno liječenje (revizija) prije nego što se razmišlja o vađenju.

Što ako je zub već puknuo? Uzdužna fraktura korijena u pravilu znači gubitak zuba.

Literatura

Frakture endodontski liječenih zuba

Yoshino K i sur. (2015). Prevalence of vertical root fracture as the reason for tooth extraction in dental clinics. Clin Oral Investig. U 24 ordinacije tijekom šest mjeseci izvađeno je 736 zuba kod 626 pacijenata. Uzdužna fraktura korijena bila je razlog vađenja za 233 zuba (31,7 %), a 93,6 % tih zuba bilo je endodontski liječeno. Među izvađenim avitalnim zubima njih 82,1 % imalo je lijevani ili vijčani kolčić. Kod muškaraca udio vađenja zbog frakture rastao je s dobi. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/25398363/

Fuss Z, Lustig J, Tamse A (1999). Prevalence of vertical root fractures in extracted endodontically treated teeth. Int Endod J. Klasično istraživanje na zubima upućenima na vađenje. Glavni razlozi bili su restaurativni (43,5 %) i endodontski (21,1 %), a uzdužne frakture korijena činile su 10,9 % vađenja. Autori napominju da je stvarni udio vjerojatno veći jer se fraktura teško dijagnosticira prije vađenja. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/10551119/

Patel S, Bhuva B, Bose R (2022). Present status and future directions: vertical root fractures in root filled teeth. Int Endod J. Pregledni rad o uzdužnim frakturama korijena kod liječenih zuba. Fraktura je čest razlog vađenja, dijagnoza je zahtjevna jer klinički znakovi izostaju, a klasična rendgenska snimka često nije dovoljna. Naglašava važnost prepoznavanja predisponirajućih čimbenika: gubitka tvrdog tkiva, kolčića i prekomjernog proširenja kanala. https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/iej.13737

Haupt F, Wiegand A, Kanzow P (2023). Risk factors for and clinical presentations indicative of vertical root fracture in endodontically treated teeth: a systematic review and meta-analysis. J Endod. Sistematski pregled i meta-analiza rizičnih čimbenika i kliničkih znakova koji upućuju na uzdužnu frakturu korijena kod endodontski liječenih zuba. Referentni rad za ranu kliničku sumnju. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/37086847/

Prevalence of vertical root fractures in root filled teeth and their clinical and radiographic risk factors: a modern case-control analysis based on surgical diagnosis (2025). J Endod. Analiza 411 liječenih zuba upućenih na endodontski kirurški zahvat, s 130 slučajeva frakture i 260 kontrola. Udio fraktura u toj skupini bio je 31,6 %. Značajni rizični čimbenici bili su dob, dubina sondiranja od 5 mm i više te izolirana perilateralna radiolucencija. https://www.jendodon.com/article/S0099-2399(25)00447-9/fulltext

Zaštita liječenog zuba krunicom ili nadomjestkom preko kvržica

Sequeira-Byron P i sur. (2015). Single crowns versus conventional fillings for the restoration of root-filled teeth. Cochrane Database Syst Rev. Cochraneov pregled pronašao je samo jedno randomizirano istraživanje, pa zaključuje da nema dovoljno dokaza iz randomiziranih pokusa za tvrdnju da je krunica bolja od ispuna kod svakog liječenog zuba. Do novih dokaza odluku treba temeljiti na stanju pojedinog zuba i kliničkoj procjeni. Ovaj rad opravdava formulaciju da krunica nije automatska nakon svakog endodontskog liječenja. https://www.cochrane.org/CD009109/ORAL_single-crowns-or-routine-fillings-restoration-root-filled-teeth

Remaining tooth structure and prognosis of restored endodontically treated teeth: a systematic review (2025). Usporedba preživljenja liječenih zuba obnovljenih izravnim kompozitom bez pokrivanja kvržica i onih obnovljenih djelomičnim ili potpunim krunicama, s obzirom na količinu preostalog tkiva i prisutnost ferulea. Kratkoročno su obje skupine imale vrlo visoko preživljenje, često 100 % do 36 mjeseci, dok se dugoročno pokazuje prednost pokrivanja kvržica kod strukturno oslabljenih zuba. Autori upozoravaju na ograničenu razinu dokaza. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC12604680/

Stavropoulou AF, Koidis PT (2007). A systematic review of single crowns on endodontically treated teeth. J Dent. Sistematski pregled koji navodi desetogodišnje preživljenje liječenih zuba s krunicom od približno 81 %, u odnosu na približno 63 % kod zuba bez pokrivanja krunicom. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/17512103/

Survival and success rates of endodontically treated teeth restored with full veneer crowns or full cuspal coverage onlays: a systematic review (2023). Jedanaest istraživanja. Preživljenje overlaya kretalo se od 95 do 100 % nakon dvije godine i od 90,7 do 100 % nakon tri godine, a preživljenje potpunih krunica od 84 do 97,7 % u razdoblju od pet do deset godina. Podupire praksu da se kod dijela zuba umjesto krunice može odabrati štedljiviji keramički overlay. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/37549135/

Ojačanje kompozitom sa staklenim vlaknima

Fernández i sur. (2026). Efficacy of short fiber-reinforced composite resins in MOD and endodontically treated posterior teeth: a systematic review. J Esthet Restor Dent. Laboratorijska istraživanja dosljedno pokazuju veću otpornost na lom i veći udio popravljivih lomova kod kompozita s kratkim vlaknima u odnosu na klasične kompozite, osobito kod velikih MOD kaviteta i endodontski liječenih zuba. Klinička istraživanja s praćenjem do četiri godine pokazuju dobro preživljenje i marginalnu prilagodbu, ali bez jasne nadmoći nad klasičnim kompozitom. Autori zaključuju da je razina dokaza zasad niska. Ovaj rad opravdava i našu ogradu u tekstu. https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/jerd.70046

In vitro assessment of fracture resistance of endodontically treated teeth restored with short fiber reinforced resin based composite and ceramic overlays (2025). BMC Oral Health. Pedeset pretkutnjaka, MOD kaviteti nakon endodontskog liječenja. Zubi obnovljeni keramičkim overlayem i oni obnovljeni kompozitom s vlaknima visokog omjera duljine i debljine pokazali su najveću otpornost na lom, bez značajne razlike među njima. Autori zaključuju da kompozit s kratkim vlaknima može biti štedljiva zamjena za indirektne nadomjestke. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC11807320/

Bijelic-Donova J i sur. (2022). Direct short-fiber reinforced composite resin restorations and glass-ceramic endocrowns in endodontically treated molars: a 4-year clinical study. Eur J Prosthodont Restor Dent. Kliničko praćenje kroz četiri godine kutnjaka obnovljenih izravnim nadomjestkom s kratkim vlaknima i staklenokeramičkim endokrunama. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/35726526/

Tekçe N i sur. (2020). Clinical performance of direct posterior composite restorations with and without short glass-fiber-reinforced composite in endodontically treated teeth: 3-year results. J Adhes Dent. Trogodišnja klinička usporedba izravnih kompozitnih nadomjestaka sa slojem ojačanim kratkim staklenim vlaknima i bez njega, kod endodontski liječenih zuba. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/32236402/

Broj posjeta i lijek u kanalu

Mergoni G i sur. (2022). Single versus multiple visits for endodontic treatment of permanent teeth. Cochrane Database Syst Rev. Najnovija verzija Cochraneova pregleda o liječenju u jednom naspram više posjeta. Nema dokaza o razlici u ozdravljenju između jednog i više posjeta; razlike se pojavljuju uglavnom u poslijezahvatnoj boli i uzimanju analgetika. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/36512807/

Sathorn C, Parashos P, Messer HH (2005). Effectiveness of single- versus multiple-visit endodontic treatment of teeth with apical periodontitis: a systematic review and meta-analysis. Int Endod J. Usporedba liječenja u jednom posjetu bez lijeka u kanalu s liječenjem u više posjeta uz kalcijev hidroksid tijekom tjedan dana ili dulje, kod zuba s apikalnim parodontitisom. Nije nađena razlika u stopi ozdravljenja. https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1365-2591.2005.00955.x

Sathorn C, Parashos P, Messer H (2007). Antibacterial efficacy of calcium hydroxide intracanal dressing: a systematic review and meta-analysis. Int Endod J. Pregled kliničkih istraživanja o tome u kojoj mjeri kalcijev hidroksid u kanalu doista uklanja bakterije. Učinak je ograničen: u znatnom dijelu kanala bakterije se i nakon primjene lijeka i dalje mogu uzgojiti. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/17209826/

Evans M i sur. (2002). Mechanisms involved in the resistance of Enterococcus faecalis to calcium hydroxide. Int Endod J. Objašnjava mehanizam kojim E. faecalis preživljava alkalno okruženje kalcijeva hidroksida — protonsku pumpu kojom održava unutarstaničnu pH ravnotežu. Podloga za tvrdnju da lijek u kanalu ne rješava upravo one bakterije koje su najčešće kod neuspjeha liječenja. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/11985665/