Mliječni zubi imaju ulogu čuvanja mjesta trajnim nasljednicima i ukoliko dođe do preranog gubitka mliječnog zuba, trajni zubi ne niču usmjereno i za njih je sve manje mjesta u usnoj šupljini. Sve to stvara podlogu za ortodontske probleme.
Predškolsko i rano školsko razdoblje vrijeme je učenja svakog djeteta radnim navikama, pa tako i navikama pranja zuba. Nedovoljna higijena mliječnih zuba dovodi do ranog razvoja karijesa koji može biti put prema cijelom nizu ozbiljnijih problema. Karijesna aktivnost u dječjim ustima raste i bakterijska flora postaje puno opasnija za trajne zube koji slijede, a nerijetki su i problemi govora i ismijavanja vršnjaka.
Higijena mliječnih zubića
Dobra higijena mliječnih zubića zapravo je uvod u vrlo bitno razdoblje mješovite denticije – perioda kada počnu nicati trajni zubi. Prvi trajni zubi, prvi kutnjaci, krenu nicati već u 6. godini. Ove zube često zovemo „najbitnijima“ iz razloga što preuzimaju najveću ulogu u žvačnom sustavu primajući najjače žvačne sile. Nažalost, ovo je najčešće i prvi trajni zub kojeg gubimo zbog karijesa.
Ukoliko higijena djeteta nije dobra u trenutku kada ovi zubi krenu nicati visoka karijesna aktivnost u usnoj šupljini vrlo brzo će „načeti“ ovaj zub. Dok trajni zubi niču njihova caklina se mineralizira iz sline te je vrlo bitno da ona bude što „čišća od karijesa“ a što bogatija mineralima. Prvi trajni kutnjaci niču iza zadnjeg mliječnog kutnjaka te je vrlo je često da roditelji i dijete ne primijete da su krenuli nicati te ne posvete dovoljno pažnje higijeni tog prostora.
Kada počne klimanje i ispadanje mliječnih zubića djeca često malo zanemare higijenu zbog neugodnog osjećaja klimanja zubi, a upravo četkanje pomaže bržoj i jednostavnijoj izmjeni mliječnih zubi u trajne. U ovom razdoblju obavezno je posjetiti ortodonta kako bi se kontrolirao rast čeljusti i zuba. Mliječni zubi većinom ispadaju sami, međutim, ponekad je potrebno malo pomoći od strane stomatologa.
Fluor je najučinkovitiji u borbi protiv karijesa
Naš najbolji prijatelj i saveznik u ovom dinamičnog razdoblju izmjene zuba je – fluor. Brojna istraživanja već desetljećima dokazuju da je fluor najučinkovitija tvar u borbi protiv karijesa. Mlada i nezrela caklina trajnih zuba treba puno minerala bogatih fluorom i kalcijem kako bi ih ugradila u svoju kristalnu strukturu i postala otpornija na karijes. Fluor možemo uvesti naviše načina – putem zubnih pasti i različitih premaza za zube te putem unosa u organizam hranom, vodom i dodatcima.
Danas je glavni način fluoridacije zubi putem zubnih pasti i profesionalnih premaza. S obzirom na štetnost fluora kada se unese u organizam postavlja se pitanje – kada je najbolje djeci dati paste bogate fluorom?
Opet dolazimo do važnosti usvajanja dobre higijene u najranije doba. Paste s fluorom trebalo bi uvesti prije nicanja trajnih zuba, što znači da do tada djeca već trebaju znati dobro četkati zube i dobro ispirati usnu šupljinu kako ne bi progutali pastu.
Paste s fluorom sadrže različite koncentracije fluora te je dobro uzeti one koje su prilagođene uzrastu djece. Visoke koncentracije fluora primjenjuju se samo kod stomatologa uz stručni nadzor te je zbog toga bitno na preventivne kontrole otići prije nego krenu rasti trajni zubi.
