fbpx

Kakve posljedice izolacija i karantena mogu imati na naše zube i oralno zdravlje?

Širenje epidemije bolesti Covid 19 uzrokovane koronavirusom SARS-CoV-2 dovelo je do brze edukacije javnosti o osnovama epidemiologije i infektologije.

Ubrzo nakon prvotnog šoka i privikavanja na nova pravila svakodnevnog života stručnjaci su nas počeli upozoravati na opasnosti koje karantena i izolacija imaju na mentalno zdravlje.

Bruksizam kao posljedica stresa

Situacija realne prijetnje zaraze korona virusom (COVID-19), samoizolacija i druge mjere prevencije predstavljaju stres za većinu ljudi.

Mnoge osobe u stresu pokazuju poteškoće u funkcionalnom, zdravom nošenju s tjeskobom i nalaze se u riziku razvoja poremećaja mentalnog ili tjelesnog zdravlja.

Neke od tih poremećaja ćemo odmah primijetiti (primjerice panične napade, nesanicu, probleme s koncentracijom) dok su drugi suptilniji, ali mogu biti vrlo neugodni.

Briga o oralnom zdravlju mnogim ljudima u ovim situacijama nije prioritet, međutim, dokazano je i zabilježeno kako upravo ovakve stresne situacije mogu prouzročiti probleme poput bruksizma.

Upravo je za vrijeme posljednje velike ekonomske krize u SAD-u zabilježen porast pacijenata s bruksizmom.

Što je bruksizam?

Bruksizam je poremećaj funkcije koji se očituje škripanjem, škrgutanjem i stiskanjem zuba.

Ovo se najčešće događa noću, međutim, pretjerano stiskanje zuba i aktivacija žvačnih mišića može biti prisutna i tijekom dana.

Pretjerana mišićna aktivnost može uzrokovati jutarnju ukočenost zgloba, ali i glavobolje, bolove u području lica i zgloba te oštećenja zuba koje u konačnici dovodi do pretjeranog trošenja i lomljenja dijelova zuba.

Stomatološka poliklinika Apolonija, Zagreb: slika zubi istrošenih bruksizmom, grafika

Liječenje bruksizma

Bruksizam se liječi posebnim udlagama koje se nose po noći te onemogućavaju prejako stiskanje i škripanje zuba.

Stomatološka poliklinika Apolonija, Zagreb: fotografija udlaga za liječenje bruksizma

Za izradu ovakve terapijske udlage potrebna je detaljna funkcijska dijagnostika koju provodi stomatolog.

Što učiniti dok još nismo u mogućnosti posjetiti stomatologa?

Dok su mjere ograničavanja kretanja i obavljanja djelatnosti na snazi nije moguće primati pacijente s ovakvim problemima jer ne spadaju u kategorije hitnih pacijenata.

Međutim, pacijenti si mogu sami pomoći tako da počnu prakticirati neke od tehnika opuštanja koje djeluju na smanjenje stresa i anksioznosti kako bi pokušali umanjiti sam uzrok bruksizma i žvačne parafunkcije.

Stomatološka poliklinika Apolonija, Zagreb: fotografija opuštajućeg ambijenta, šalica čaja i knjiga

Načini opuštanja

Tehnika opuštanja je mnogo te je potrebno pronaći one koje nam najbolje odgovaraju. Stručnjaci primjerice preporučaju:

  • slušanje opuštajuće glazbe,
  • bavljenje fizičkom aktivnosti poput šetnje, trčanja ili joge,
  • prakticiranje vježbi disanja, meditacije i tehnika relaksacije,
  • bavljenje stvarima koje nas vesele i ispunjavaju (primjerice kuhanje, crtanje, čitanje),
  • izbjegavanje onih stvari koje nas uznemiruju kao što su pretjerano praćenje uznemirujućih vijesti, ali i pretjerana konzumacija kofeina.

Podijeli ovu objavu

Srodne objave:

Zašto je lijepo biti medicinska sestra?

Ana Štefinovec, bacc. med. tech. naša je glavna medicinska sestra poliklinike, a kroz nekoliko pitanja koja smo joj postavili, dala nam je do znanja zašto voli svoj posao i zašto je lijepo biti medicinska sestra. Što te potaknulo da se odlučiš za karijeru u ovoj struci i postaneš medicinska sestra?

Brinemo li više o ispravnosti svog vozila ili o vlastitom oralnom zdravlju?

Da nas svaki dan ošamari neka statistika, već smo se navikli, ali zadnja službena statistika je zabrinjavajuća. Hrvatska se nalazi među prvima u Europi po lošoj praksi održavanja oralne higijene, posebno po neredovitom pranju zubi. Statistike pokazuju da 12-godišnjaci u prosjeku imaju četiri zuba koji su zahvaćeni karijesom, a 80

Naručite se