Doba u kojem ortodontska terapija daje najviše
Po završetku najintenzivnijeg razdoblja rasta, kada su trajni zubi već većinom nikli, najčešće provodimo ortodontsku terapiju fiksnim zubnim aparatićem. Cilj terapije je pravilan gornji i donji zubni luk u skladnom međusobnom odnosu, pravilna funkcija te lijep i privlačan osmijeh.
Tijekom adolescencije čeljusti i zubi još rastu, što nam omogućuje da iskoristimo prirodnu fleksibilnost kosti i zube pomičemo lakše i učinkovitije nego u odrasloj dobi. Ako ste primijetili da vaše dijete ima nepravilan zagriz ili nepravilan zubni niz, ne čekajte predugo.
Za tinejdžera je pritom važan i osmijeh. Pregled istraživanja o kvaliteti života nakon ortodontske terapije prije osamnaeste godine pokazao je poboljšanje, i to najizraženije upravo u emocionalnoj i socijalnoj dobrobiti. Roditelji nam to potvrde i bez istraživanja.
Kako prepoznati ortodontske anomalije
Listajte →
ZBIJENI ZUBI
Kada u čeljusti nema dovoljno mjesta za pravilno smještanje svih zuba, pa se oni međusobno preklapaju. Najčešće se radi o odnosu veličine zuba i čeljusti: ili su zubi preveliki, ili je čeljust premala, ili je kombinacija obaju odnosa. Kod djece mogući uzrok zbijenosti trajnih zuba može biti i prerani gubitak mliječnih zuba ili pak kasni gubitak mliječnih zuba čime se blokira prirodni put nicanja trajnih zuba.
RAZMAKNUTI ZUBI (RASTRESITOST)
Kada u čeljusti postoji previše prostora za zube (čeljust je veća ili su zubi sitniji), što rezultira razmakom između njih. Može nastati i zbog manjka trajnih zuba koji nikada nisu izrasli ili su izvađeni, što kao posljedicu ima pomicanje i razdvajanje ostalih zuba zbog nastalog viška prostora.
PROTRUZIJA (IZBAČENA GORNJA ČELJUST)
Kada su gornji prednji zubi i gornja čeljust pretjerano izbočeni prema naprijed, a donja čeljust uvučena, te u zagrizu između donje i gornje čeljusti možemo izmjeriti razmak veći od 3 milimetra. Najčešći uzročnici ove ortodontske anomalije su genetska predispozicija ili loše oralne navike u djetinjstvu kao što je sisanje prsta.
OTVORENI ZAGRIZ
Kada gornji i donji zubi ne dolaze u kontakt prilikom zagriza, ostavljajući između njih otvoreni prostor. Posljedica je genetskih faktora, loših oralnih navika u djetinjstvu (poput npr. sisanja prsta, prekomjernog korištenja dude, ili guranja jezika prema prednjim zubima), ne ravnomjernog rasta gornje i/ili donje čeljusti ili dugotrajnog disanja na usta. Faktor nepravilnog obrasca gutanja i pozicioniranja jezika izmedju zuba tijekom gutanja u pravilu nalazimo kod ove anomalije.
OBRNUTI ZAGRIZ (IZBAČENA DONJA ČELJUST)riz
Kada donji prednji zubi preklapaju gornje prednje zube u zagrizu. Do obrnutog zagriza dolazi najčešće zbog genetskih čimbenika te potom zbog neravnomjernog rasta gornje i donje čeljusti, loših oralnih navika u djetinjstvu koje utječu na rast i razvoj čeljusti i zuba (npr. sisanje palca, grickanje usne i dr.), gubitka mliječnih ili trajnih zuba što uzrokuje pomicanje ostalih zuba.
KRIŽNI ZAGRIZ
Kada gornji i donji zubi ne dolaze u pravilan kontakt prilikom zagriza što može dovesti do asimetričnog izgleda lica. Umjesto da gornji zubi prekrivaju donje, neki gornji zubi zagrizaju unutar donjih, što može zahvatiti prednje ili stražnje zube, ili čak cijelu bočnu stranu zubnog luka. Uzrokovan je nasljednim osobinama (gornja čeljust je manja od donje), nepravilnostima u rastu zuba i čeljusti (npr. gornji zubi su nagnuti prema unutra) te lošim oralnim navikama u djetinjstvu (npr. guranje zubi jezikom).
DUBOK ZAGRIZ
Kada zubi gornje čeljusti pri zagrizu previše preklapaju donje, što može uzrokovati istrošenost zuba i probleme s desnima. Nastaje kao rezultat neravnoteže u rastu i razvoju gornje i donje čeljusti, loših oralnih navika u djetinjstvu koje utječu na rast i razvoj čeljusti i zuba (npr. grickanje usne), gubitka mliječnih ili trajnih zuba što uzrokuje pomicanje ostalih zuba.
Vrste zubnih aparatića za tinejdžere
U tinejdžerskoj dobi najčešće koristimo fiksni zubni aparatić, jer omogućuje najprecizniji pomak zuba i ne ovisi o tome hoće li ga netko staviti u usta.
Bijele, šampanj ili metalne bravice – možete li sami odabrati?
Bravice su samo pomagalo kojim ortodont pomiče zube. Rezultat ortodontske terapije mnogo više ovisi o specijalistu koji je vodi nego o vrsti bravica, pa je izbor u pravilu vaš. U dijelu slučajeva ipak preporučimo metalne ili šampanj bravice, primjerice kod izražene zbijenosti i velikih pomaka, gdje bijele bravice imaju svoja ograničenja.
Higijena je u tinejdžerskoj dobi glavna tema
Najčešća trajna posljedica ortodontske terapije u tinejdžerskoj dobi nisu ni bol ni trajanje terapije, nego bijele mrlje na caklini. Nastaju ondje gdje se plak zadržava oko bravice i mogu ostati vidljive i nakon skidanja aparata. Dio blažih mrlja se tijekom prve godine povuče, izraženije ostaju trajno. Dobra je vijest da su predvidljive i da se dosljednom higijenom mogu izbjeći.
Uz to, hormonske promjene u tinejdžerskoj dobi i malo lošija higijena lako dovedu do upale zubnog mesa. Te promjene u pravilu rješavamo brzo, često već u jednom posjetu.
Karijes mladog trajnog zuba zaslužuje posebnu pažnju. Caklina novoizniklog zuba još nije potpuno mineralizirana, pa karijes napreduje brže nego u odrasloj dobi. Nerijetko se na površini vidi samo malena rupica, a ispod nje već postoji opsežno oštećenje.
Česta pitanja
Smije li dijete jesti sve? Ne. Tvrda i ljepljiva hrana odlijepljuje bravice. Svaki naš pacijent dobiva detaljne pisane upute o tome kako postupati tijekom ortodontske terapije.
Može li tinejdžer nositi prozirni aparatić? Može, uz uvjet da folije doista nosi 20 do 22 sata dnevno.
Slijedi li nakon aparatića retainer? Slijedi. Retencija je obavezni dio nakon ortodontske terapije.
Naši specijalisti ortodoncije napravit će individualnu procjenu za svako dijete, odrediti redoslijed liječenja prepoznatih nepravilnosti u rastu te postaviti individualnu ortodontsku terapiju. Rano prepoznavanje i tretiranje problema može spriječiti dugotrajne, složenije zahvate u budućnosti.
Literatura
Kvaliteta života i zadovoljstvo pacijenata
Javidi H i sur. (2017). Does orthodontic treatment before the age of 18 years improve oral health-related quality of life? A systematic review and meta-analysis. Am J Orthod Dentofacial Orthop. Trinaest istraživanja, od kojih šest u meta-analizi. Nakon ortodontske terapije zabilježeno je poboljšanje ukupne kvalitete života povezane s oralnim zdravljem, a najizraženije u područjima emocionalne i socijalne dobrobiti. https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0889540616308927
Almasri AMH i sur. (2024). Patient satisfaction following orthodontic treatment: a systematic review. Cureus. Četrnaest istraživanja s različitim upitnicima i različitim vremenima procjene. Razine zadovoljstva bile su općenito visoke, a većina istraživanja izvijestila je o zadovoljstvu iznad 91 %. Fiksni aparatići bili su povezani s višim zadovoljstvom od mobilnih. Dob i spol nisu značajno utjecali na zadovoljstvo, dok su kvaliteta skrbi i odnos liječnika i pacijenta bili ključni čimbenici. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/39055972/
Odabir aparata i vrsta bravica
Papageorgiou SN i sur. (2020). Treatment outcome with orthodontic aligners and fixed appliances: a systematic review with meta-analyses. Eur J Orthod. Najcitiraniji pregled na ovu temu. Prozirne folije mogu postići dobre rezultate u odabranim slučajevima, ali kod složenijih nepravilnosti zaostaju za fiksnim aparatićima u kontroli položaja zuba i završnoj okluziji. https://doi.org/10.1093/ejo/cjz094
Bijele mrlje na caklini (demineralizacija oko bravica)
* Hussain U i sur. (2025). Prevalence, incidence and risk factors of white spot lesions associated with orthodontic treatment: a systematic review and meta-analysis. Orthod Craniofac Res. Pedeset i sedam istraživanja i 9101 pacijent, prosječne dobi 16,4 godine. Objedinjena procjena učestalosti i pojavnosti bijelih lezija te njihovih rizičnih čimbenika, uz usporedbu klasičnih fiksnih aparatića s ostalim aparatima i s neliječenim ispitanicima. Najobuhvatniji dokument o riziku demineralizacije uz fiksnu terapiju, i to upravo u tinejdžerskoj dobi. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/39717964/
* Sonesson M, Twetman S. (2023). Prevention of white spot lesions with fluoride varnish during orthodontic treatment with fixed appliances: a systematic review. Eur J Orthod. Sedam randomiziranih pokusa i 666 pacijenata. Učestalost bijelih lezija u trenutku skidanja aparata kretala se između 12 % i 55 %. Sva su istraživanja išla u korist primjene fluoridnog laka, a objedinjeni relativni rizik iznosio je 0,64 (95 % CI: 0,42–0,98), što upućuje na statistički značajan preventivni učinak. Autori napominju da je razina sigurnosti dokaza niska. Rad opravdava naš protokol češćih kontrola i primjene fluoridnih preparata tijekom terapije. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC10505687/
Pregled u poliklinici Apolonija rezervirajte putem poziva, WhatsAppa ili popunite kontakt formu.
+385 1 4883 800 +385 91 4883 800










